Premda ne postoje pouzdani pokazatelji o filogenezi primorsko-dinarskog magaraca, opravdano se pretpostavlja da je oblikovan na današnjem uzgojnom području hrvatskog priobalja, razvijajući odlike adaptabilnosti i vrsne radne sposobnosti, uz zadržavanje manjeg tjelesnog okvira, prilagođenog sušnom krškom podneblju. Inozemne pasmine magaraca dijelom su introducirane u populaciju primorsko-dinarskog magarca, no o tome ne postoje pouzdani podaci.
Čvrste je konstitucije, skladne građe, manjeg kompaktnog tjelesnog okvira. Visina u grebenu iznosi od 95 do 100 cm, dužina trupa od 100 do 105 cm, a obujam cjevanice oko 13 cm. Glava, rep i noge su u donjem dijelu za nijansu tamniji od trupa. Boja trbuha varira od svijetlo sive do bijele kao i unutarnja strana stegana. Tamna pruga duž lopatica i leđa (križ) je izražena i jasno uočljiva. Poprečne tamne pruge na nogama (zebrice) su također izražene i jasno uočljive. Griva je jaka, stršeća, s tamnijim vršnim rubom, a rijetko je potpuno crna. Glava je srednje veličine, ravnog do blago konkavnog profila, kratkih ušiju s tamnijim vanjskim rubom i bijelim dlakama u sredini uha, slabo do srednje izražene očale. Boja gubice je svijetla do bijela s tamnom do crnom regijom nozdrva. Vrat je srednje dužine i muskuloznosti. Greben je dug ali slabo izražen, leđa ravna do blago uleknuta. Nadgrađenost nije jako izražena ali je uočljiva. Sapi su kose, slabo muskulozne s istaknutim sakralnim dijelom. Prsa su plitka i uska. Trbuh je pravilno razvijen, rijetko obješen. Noge su čvrste sa srednje jakim kostima. Kopito je malo ali tvrdo, prilagođeno krševitom terenu, ali nedostatkom kretanja i njege česta je pojava deformacija. Boja trupa je većinom pepeljasto siva, a u manjoj mjeri zastupljena je tamno smeđa boja. Potpuno crna grla su rijetka.
Razvrstavanje magaraca prema pasminama i upis u matične knjige započeli su 2014. godine, a do tada se vodila jedinstvena evidencija za sve populacije magaraca.
Primorsko dinarski magarac - broj uzgajivača, veličina matične populacije, Ne i stupanj ugroženosti (FAO 1995; FAO 2013*)
| God. | Br. vlasnika | Br. muš. jed. | Br. žen. jed. | Ne | Stupanj ugrož. |
|---|---|---|---|---|---|
| 2015 | 387 | 165 | 746 | 540,46 | Potencij. ugrož. |
| 2016 | 628 | 220 | 1.087 | 731,87 | Potencij. ugrož. |
| 2017 | 702 | 242 | 1.165 | 801,51 | Potencij. ugrož. |
| 2018 | 743 | 264 | 1.260 | 873,07 | Potencij. ugrož. |
| 2019 | 758 | 293 | 1.350 | 962,99 | Ugrožena* |
| 2020 | 810 | 317 | 1.442 | 1.039,49 | Ugrožena* |
| 2021 | 875 | 351 | 1.574 | 1.148,00 | Ugrožena* |
| 2022 | 936 | 388 | 1.731 | 1.267,82 | Ugrožena* |