Cigaja

Nastanak i podrijetlo cigaje ni do danas nije u potpunosti razjašnjeno. Cigaju znanstvenici smatraju jednom od najstarijih pasmina ovaca za koju se pretpostavlja da je iste genetske osnove kao i merino pasmine te se procjenjuje da je nastala oko 800. godine prije Krista. I u Hrvatskoj se ova pasmina uzgaja stoljećima, ponajviše na području Slavonije i Baranje, u kvalitetnijim hranidbenim uvjetima pa je cigaja naša tjelesno naj­ razvijenija pasmina ovaca. Prema nekim literaturnim navodima cigaja je krajem 17. i početkom 18. stoljeća dopremljena na područje Vojvodine, a zatim u sjeveroistočnu Hrvatsku i Slavoniju. Cigaja, kao i pramenke, pripada skupini ovaca kombiniranih proizvodnih osobina. Međutim, meso je danas najčešći proizvodni cilj uzgoja cigaje.

Cigaja spada u srednje krupne pasmine ovaca. Trup cigaje je srednje dužine, prilično dubok, ali uzak. Leđna linija ovaca je ravna s neznatno istaknutim grebenom. Današnje cigaje imaju znatno veći tjelesni okvir i tjelesnu masu u odnosu na rezultate starijih istraživanja (prije 70 i više godina). Noge cigaje su visoke, jakih kostiju i čvrstih papaka, tamne boje. Glava je srednje veličine, s prilično uskim čelom, a ovnovi imaju ispupčen profil (ovnujsku glavu). Ovce su u pravilu šute (bez rogova), dok ovnovi mogu biti sa ili bez rogova. Uši su velike i često klempave. Glava, uši i noge su crno pigmentirani, s tim da starenjem boja lica blijedi. Tijelo cigaje je prekriveno poluzatvorenim runom sastavljenim od ljevkastih i cilindričnih pramenova. Glava i noge, ispod karpalnog i skočnog zgloba, obrasle su kratkom crnom dlakom. Prema boji cigaju se može podijeliti u dva varijeteta: bijelu cigaju s prljavo bijelom vunom, i crnu (crvenkasto smeđu) cigaju. Janjad je u prvim danima života sivo mišje boje (ponekad šarena), koja se s dobi postupno gubi tako da je janjad sa četiri mjeseca potpuno bijela. Janjad koja se janji potpuno crna zadržava tu boju. Nerijetka je pojava šarene i potpuno crne janjadi.

Cigaja - broj uzgajivača, veličina matične populacije, Ne i stupanj ugroženosti (FAO 1995; FAO 2013 *)

GodinaBr. uzgaj.Br. muš. jed.Br. žen. jed.NeStupanj ugrož.
200919301.430117,53Visoko ugrož.
201017251.04197,65Visoko ugrož.
201122261.135101,67Visoko ugrož.
201216301.018116,56Visoko ugrož.
201315231.36590,48Visoko ugrož.
201414241.19094,10Visoko ugrož.
20151130986116,46Visoko ugrož.
2016132399589,92Visoko ugrož.
2017102281685,69Visoko ugrož.
201812231.00689,94Visoko ugrož.
201913341.056131,76Ugrožena *
202012301.167116,99Ugrožena *