Istarska ovca

Istarska ovca zasebna je i u genetskom smislu jedinstvena pasmina koja se po vanjštini već na prvi pogled razlikuje ne samo od ostalih naših izvornih pasmina ovaca nego i onih europskih i svjetskih. Nastala je na širem području Istre, gdje se gotovo isključivo uzgaja i danas. Smatra se da je krajem 18. stoljeća započeo dugogodišnji složeni proces nastanka istarske ovce, s tim da su za oplemenjivanje autohtonih ovaca najviše korištene inozemne pasmine Gentile di Puglia i Bergamo ovca. Izvorno istarska ovca pripada skupini ovaca kombiniranih proizvodnih odlika (mlijeko – ­meso – ­vuna). Istarska ovca prvenstveno je namijenjena proizvodnji mlijeka, koje se na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima prerađuje u tradicionalan polutvrdi, punomasni ovčji sir. Prema veličini populacije spada u red potencijalno ugroženih hrvatskih izvornih pasmina.

Istarske ovce su skladne tjelesne građe, jake konstitucije s naglašenom dužinom trupa i prosječno su za 6,5% duže od utvrđene visine grebena. Istarska ovca pripada skupini pasmina srednje tjelesne razvijenosti. Prednji dio trupa dobro je razvijen s osobito dobro izraženim dubinama. Vrat je relativno dug i srednje mišićav. Križa su u pravilu nešto viša od grebena pa se leđna linija blago penje od grebena prema križima. Noge istarske ovce su uglavnom crne, duge i čvrste, s crnim i pravilnim papcima. Pripada skupini dugorepih pasmina ovaca. Za istarsku ovcu je znakovit ispupčen profil nosne kosti u muških i ženskih grla, s tim da je u ovnova izraženiji te postojanje rogova u većine grla (84%). Rogovi su snažni, čvrsti i najčešće spiralno zakrivljeni. Uši su srednje duge, polustršeće u stranu. Trbuh i donji dijelovi nogu nisu obrasli vunom. Runo istarske ovce uglavnom je poluzatvoreno do otvoreno, različite boje i najčešće je šareno. Temeljna boja runa je crna s bijelim pjegama ili bijela s crnim, smeđim ili sivim pjegama različitog oblika, veličine i raspoređenosti. Međutim, ima i potpuno crnih (26%) te znatno rjeđe potpuno bijelih grla (1%).

Istarska ovca - broj uzgajivača, veličina matične populacije, Ne i stupanj ugroženosti (FAO 1995; FAO 2013*)

God.Br. uzgaj.Br. muš. jed.Br. žen. jed.NeStupanj ugrož.
200939601.768232,12Potencij. ugrož.
201039891.645337,73Potencij. ugrož.
201141961.769364,23Potencij. ugrož.
201238981.921372,97Potencij. ugrož.
2013351102.222419,25Potencij. ugrož.
201433992.154378,60Potencij. ugrož.
201523701.357266,26Potencij. ugrož.
20161756929211,26Potencij. ugrož.
201718801.184299,75Potencij. ugrož.
201817861.082318,67Potencij. ugrož.
201918701.344266,14Ugrožena*
202014391.087150,60Ugrožena*
202116361.131139,56Ugrožena*
20221637930142,34Ugrožena*