Istarski magarac

Pretpostavke su da počeci uzgoja magaraca u Istri sežu u vrijeme Rimskog carstva, odnosno u vrijeme migracije ove vrste mediteranskom rutom. Također je opravdano pretpostaviti da je migracijska ruta dospijeća magaraca na područje Istre tekla upravo od sjevera Afrike, preko Italije do Istre te da su se magarci tom rutom nastavili širiti prema sjeveru Europe. Istarski magarac je nastao na području centralne, južne i zapadne Istre. Tijekom oblikovanja istarskog magarca povremeno je unošen genom krupnijih, prvenstveno talijanskih pasmina magaraca. Istarski magarac je važan za povijesni i kulturni identitet podneblja Istre. Rezultat je svjesnog djelovanja istarskih težaka kroz minula stoljeća te povijesnih previranja i kao takav nedjeljiv predstavlja živi spomenik podneblja.

Istarskom magarcu svojstvena je čvrsta konstitucija, veliki kvadratičan okvir. Visina do grebena je od 125 do 135 cm, dužina trupa od 125 do 140 cm, a obujam cjevanice od 15 do 19 cm. Glava je velika, nezgrapna, ravnog do blago konkavnog profila s dugim ušima koje imaju bijele dlake u unutrašnjosti. Očale su bijele i dobro izražene. Gubica je bijela s crnom regijom nozdrva. Vrat je širok, muskulozan i dobro nasađen. Greben je dug i izražen, leđna linija uglavnom blago ulegnuta. Nadgrađenost je znatna u odnosu na visinu grebena. Sapi su strme, srednje mišićave s istaknutim sakralnim dijelom. Prsa su srednje dubine, ali uska. Trbuh je pravilno razvijen, rijetko obješen. Rep je nisko nasađen s čupom dugih dlaka na završetku. Noge su čvrste s jakim kostima. Kopito je srednje veličine, tvrdo s rijetkim deformacijama. Boja trupa je većinom crna, rijetko tamno smeđa. Trbuh kao i unutarnja strana stegana je od sive do bijele boje. Križ i zebrice nisu uočljive. Griva je crna, izražena i stršeća, a rijetko pada na stranu.

Razvrstavanje magaraca prema pasminama i upis u matične knjige započeli su 2014. godine, a do tada se vodila jedinstvena evidencija za sve populacije magaraca.

Istarski magarac - broj uzgajivača, veličina matične populacije, Ne i stupanj ugroženosti (FAO 1995; FAO 2013*)

God.Br. vlasnikaBr. muš. jed.Br. žen. jed.NeStupanj ugrož.
20159230200104,35Visoko ugrož.
201612937264129,81Visoko ugrož.
201714139289137,45Visoko ugrož.
201814844317154,55Visoko ugrož.
201914648360169,41Ugrožena*
202015857391198,99Ugrožena*