Kokoš hrvatica

Na područjima uz tok rijeke Drave u prvoj polovici 20. stoljeća započeo je uzgoj kokoši hrvatice – „dudice“, a do danas je proširen i na ostale dijelove Hrvatske. Prve korake odabiranja i stručnog nadzora ove kokoši napravio je 1917. godine Ivan Lakuš iz mjesta Torčec u Podravini. Križao je domaću kokoš s leghorn pijetlovima. U daljnjem je uzgoju izlučivao sve jedinke s bijelim perjem, a ostavljao one s crnom, crvenom, smeđom i jarebičastom bojom perja. Konačni izgled i odlike današnje kokoši hrvatice dobiva križanjem s pasminom Wellsummer. Najveći uspjeh kokoš postiže 1937. godine na dobru Karađorđevo kraj Bačke Palanke, gdje je održano natjecanje kokoši u nesenju jaja. Ova je pasmina dala najbolje rezultate i tada dobila ime hrvatica.

Kokoš hrvatica je kombinirana pasmina kokoši (nesivost oko 200 jaja godišnje, iznimno visoka kakvoća mesa) koja vrlo dobro podnosi uzgoj na otvorenom tijekom cijele godine.
Zbog događaja povezanih s Drugim svjetskim ratom te kasnijeg širenja hibridnih pasmina, uzgoj kokoši hrvatica bio je potpuno potisnut. Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća zahvaljujući entuzijazmu uzgajivača iz Međimurske i Virovitičko- podravske županije pokrenuta je akcija za revitalizaciju uzgoja kokoši hrvatice.

Kokoš hrvatica - broj uzgajivača, veličina matične populacije, Ne i stupanj ugroženosti (FAO 1995; FAO 2013*)

God.Br. uzgaj.Br. muš. jed.Br. žen. jed.NeStupanj ugrož.
20092240389145,08Visoko ugrož.
20103359532212,44Potencij. ugrož.
201142103949371,66Potencij. ugrož.
2012601381.281498,32Potencij. ugrož.
20131082342.160844,51Potencij. ugrož.
20142073813.5211.375,19Nije ugrož.
20152715264.8881.899,58Nije ugrož.
20162605505.3181.993,80Nije ugrož.
20172315074.8851.837,31Nije ugrož.
20181924594.4191.663,24Nije ugrož.
20191854764.7881.731,38Nema rizika*
20201644254.0971.540,23Nema rizika*
20211393473.4691.261,79Ranjiva*
20221273203.1161.160,79Ranjiva*