Laboratorij

Laboratorij Banke gena domaćih životinja Republike Hrvatske opremljen je za provođenje molekularnih i drugih laboratorijskih analiza te tehnika kriokonzervacije.

Testiranje rasplodnih svinja na malignu hipertermiju

Maligna hipertermija (stres sindrom ili stresna osjetljivost) je nasljedna neuromuskularna bolest koja se može dijagnosticirati pomoću genetske analize. Bolest se najčešće očituje jakom kontrakcijom mišića, povišenjem tjelesne temperature i acidozom. Za pojavu maligne hipertermije u svinja odgovoran je gen RYR1 (rijanodinski receptor) smješten na šestom kromosomu. Ta mutacija kod svinja uzrokuje blijedo, meko i vodnjikavo meso, odnsono meso manje tehnološke vrijednosti. Kod svinja koje su dominantni homozigoti (NN) bolest maligne hipertermije se ne javlja te se analizom dobije negativan rezultat. Kod svinja koji su heterozigotni (Nn) nositelji mutacije, tj. imaju jedan normalan i jedan mutirani gen bolest se ne javlja, ali na svoje potomstvo mogu prenijeti mutirani gen. U recesivnih homozigota (nn) oba gena su mutirana i životinje su podložne bolesti.

U laboratoriju se provodi testiranje rasplodnih svinja na stres osjetljivost (malignu hipertermiju), čime je kroz suradnju sa Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i njihovom Službom za razvoj svinjogojstva uključen u provedbu komercijalnih uzgojnih programa u svinjogojstvu.

Analize u sklopu provedbe uzgojnog programa iz pčelarstva

Analize matica provode se sukladno pravilima postavljenim Uzgojnim programom sive pčele Apis mellifera carnica Udruge uzgajivača selekcioniranih matica pčela Hrvatske. Kod matica se utvrđuju mjere prsišta, sjemenskog mjehurića, broja spermija, broja jajnih cjevčica te prisutnost spora nozemoze (Nosema sp.).

Iz iskustava drugih uzgojnih programa u pčelarstvu poznato je da se pčele mogu odabirati (selekcionirati) na povećanu otpornost prema bolestima. U nastojanju da uzgojene matice na hrvatskom tržištu budu što bolje kvalitete, te da u se u kriterije uvrsti odabir zajednica prema osjetljivosti na nozemozu, tijekom jeseni i zime se provode pretrage prisutnosti spora Nosema sp. u zajednicama koje će u slijedećoj sezoni biti korištene na oplodnim stanicama za uzgoj matica (matične i trutovske zajednice, starteri, uzgojne zajednice, zajednice za formiranje oplodnjaka).