gen
temeljna fizička i funkcionalna jedinica nasljeđivanja
gen je definirani slijed nukleotida, a nalazi se na određenom mjestu na određenom kromosomu koji kodira određeni funkcionalni proizvod (tj protein ili RNA molekulu) postoje geni koji su odgovorni za određena svojstva (bezrožnost kod goveda), dok proizvodne osobine životinja (npr. količina mlijeka, tjelesna težina) ne kontrolira samo jedan gen nego su pod utjecajem velikog broja gena
gen lokus
mjesto na DNK gdje se nalazi gen ili alel za neko svojstvo
korištenje pojma lokus ponekad je ograničeno na izražavanje DNK regije
genetski marker
gen ili DNK sekvenca na poznatoj lokaciji na kromosomu koji se može koristiti za identifikaciju jedinke ili vrste
genetski marker može biti kratka ili duga sekvenca DNK. vrste genetskih markera su: RFLPs (ograničeni dužinski polimorfizam), SSLPs (jednostavna dužina sekvence polimorfizma), SNP-ova (polimorfizm jednog nukleotida), te SSR (jednostavne sekvence ponavljajućih DNK biljega) genetski markeri igraju ulogu u genetskom inženjeringu, jer omogućuju lociranje i korištenje gena od interesa za ostvarivanje genetskog napretka
genetski polimorfizam
razlike između DNK sekvenci
genom
svi geni jednog organizma tj. sav genetski materijal sadržan u kromosomima određenog organizma; njegova veličina je općenito dana u ukupnom broju parova baza
genomika
disciplina genetike koja obuhvaća kartiranje gena, njihovo sekvenciranje i utvrđivanje funkcije gena
genotip
genetski sastav stanica ili organizam
genski bazen
sve varijante gena kod pojedine vrste
genski defekti
poremećaji ili abnormalnosti nastale zbog mutacija u genomu
mogu biti monogenski (autosomalni dominantni, autosomalni recesivni, dominantni genski defekti vezani na spolne kromosome, recesivni genski defekti vezani na X-kromosom i Y-kromosom, genski defekt vezan na mitohondrijsku DNK) i višefaktorski i poligeni poremećaji